Put koji sami biramo…

Multietničko okruženje ima svoje prednosti. Vi učite o drugima, drugi o vama. Ipak, takva zajednica može da bude i izazovna, posebno za one koji čine manjinu. Kako žive Bošnjaci i Goranci? Retko slušamo o njihovoj svakodnevici i sa čim se oni suočavaju. Azra, Aris i Samra, daju svoj uvid.

U “tuđini”, ali svoji; u nameri da budu moderni, u srcu tradicionalni. Bošnjaci i Goranci, dve različite manjine, iste veroispovesti i slične tradicije, zbog manjka informisanosti, često bivaju stavljeni pod isti “koš”. Iako različite nacionalnosti, kao manjine, nailaze na identične izazove. Uvek su dva puta kojima njihovi životi mogu da krenu, a u zavisnosti od okoline, prijatelja, komšija i najpre roditelja.

Azra je rođena u Novom Pazaru, poreklom je sa Šar planine, odrasla je u Leposaviću. Aris je rođen u Mitrovici, poreklom je iz Bosne i Hercegovine. Samra je rođena u Švajcarskoj, poreklom je sa Šar planine, a odrasla je u Leposaviću.

Šta mi, kao druga zajednica, znamo o njima? Upravo ono s početka teksta. Toliko da ih neretko poistovećujemo. Ali evo šta kažu oni.

“U mom slučaju velika je sreća bila za moju ličnost što sam godine u kojima formiramo svoj karakter provela u sredini koja je većinski druge vere, nacionalnosti, običaja, tradicije… Zašto velike sreće? Zato što sam uvek nailazila na maksimalno poštovanje i uživala sam veliku slobodu u najkritičnijim godinama odrastanja. Samim tim, naučila sam da različitost nije nešto što nas odvaja i udaljava, već nešto što nas uči da je prihvatanje različitosti srž uspeha u formiranju zdrave okoline za nas i nađe bližnje”- objašnjava Azra.

Osećaj pripadnosti mestu, zajednici, prostoru u kojem živi nosi svoj deo važnosti u odrastanju takođe. Isključenost i marginalizacija ne mogu da donesu ništa pozitivno ni onima koji isključuju druge, ni onima koji su isključeni.

“Većina onih koji pripadaju nekoj manjini, kroz život se vodi mišlju da je sama manjina omražena od strane većinskog naroda i tako se i postavlja, pa sledi obostrani animozitet. Ja sam imala tu čast da odrastam među kvalitetnim i razumnim ljudima, i zbog toga me nikad nije napustio osećaj pripadnosti” – dodaje Samra.

Direktni kontakti su ono što je važno. Kroz njih dobijamo uvid u ono što je teško vidljivo na površini. To, veruje Aris, doprinosi tome da nema konflikata među različitim zajednicama.

“Kada upoznamo neku osobu, naš stav postaje više lični i zaboravljamo na stvari koje su srž naše različitosti. Zaboravljamo na veru, nacionalnost, jezik, i jedino validno merilo ostaju karakterne osobine ljudi”- dodaje Aris.

Osim svojih iskustava, troje sagovornika podelilo je sa vama, čitaocima još važnih poruka. Naučili su da se najbolje spoznaje onaj “preko puta” razgovorom, informisanošću, namerom da se sluša, otvorenošću i sopstvenim pozitivnim stavom. Taj recept bi mogao da se preslika na sve u životu.

“Smatram da je informisanost kljuc razumevanja. Kada bi javnost bila malo vise informisana o zivotu manjina, ziveli bi u vecoj idilicnosti” – kaže Samra.

“Drago mi je što novije generacije žele da saslušaju i nauče o tuđim kulturama i time razbiju predrasude” – dodaje Aris.

“Mislim da je poenta dobrog života da u svemu vidimo ono što je dobro. Pozitivan stav je stvar izbora i sama sreća života zavisi od kvaliteta naših misli” – zaključuje Azra.

Ovaj članak je rezultat obuke koju organizuje CBM kroz Aktivnost za Pomirenje i Transformaciju konflikta i partneri Nova društvena inicijativa i Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo (YIHR KS), koju podržava američki narod putem USAID-a na Kosovu.

Zašto je važno deliti? Kratke poruke mladih

Nedavno je obeležen Svetski dan ljudske solidarnosti. Deliti sa drugima ključna je poruka ovog dana. Šta kažu mladi? Kako oni vide deljenje sa drugima? Flaka, Hamide, Stefan i Milan pojašnjavaju svoj stav.

Znanje može biti moć, ali je mnogo moćnije kada se deli. Ako jedna osoba zna kako da uradi nešto, to može sprečiti druge da prave greške.

Ne treba potcenjivati važnost učenja od ljudi oko nas. Kada smo otvoreni za učenje od drugih, imamo koristi od njihovog iskustva kao i od našeg sopstvenog gde možemo da nasledimo njihovu mudrost i znanje.

Neke dobre i važne razmene su tradicije, obrazovanje, kultura, pogledi, religija i još mnogo toga.

Kako mladi vide deljenje? Naši sagovornici imaju jednu zajedničku stvar – snažnu empatiju!

„Po mom mišljenju, jedna od najvažnijih stvari koju treba podeliti je lepa komunikacija i šale koje nasmeju ljude, jer tako možemo stvoriti lepe uspomene kada smo okruženi dobrom pozitivom“ – kaže Flaka.

„Zašto je deljenje važno? Jer, delimo naše viđenje kulture za bolje sutra, da napravimo mirnu budućnost posebno za mlade i ljude u našoj zajednici“ – dodaje Stefan.

„Deljenje zapravo može značiti dati nešto kao direktan poklon, na primer, podeliti svoju hranu zaista znači dati nešto od toga kao poklon. Deljenje je osnovna komponenta ljudske interakcije i odgovorno je za ravnanje društvenih veza i obezbeđivanje čovekovog blagostanja – objašnjava Milan.

„Deljenje pomaže u interakciji na smislen i prijatan način koji gradi zajednicu“ – navodi Hamide.

Svi sagovornici ukazuju na jedan od citata Pitera Elijarda:

„Budućnost nije neko mesto na koje idemo, već ono koje stvaramo. Putevi do njega se ne nalaze, već prave; a aktivnost njihove izrade menja i tvorca i odredište“.

A šta za vas znači da delite sa drugima?

Ovaj članak je rezultat obuke koju organizuje CBM kroz Aktivnost za Pomirenje i Transformaciju Konflikta i partneri Nova društvena inicijativa i Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo (YIHR KS), koju podržava američki narod putem USAID-a na Kosovu.

Storytelling u formu podcast – Lulzim Bucolli

Pomirenje ne počinje sa jednom osobom, bez obzira na profesiju, toliko je ljudi koji svoje vreme posvećuju izgradnji mira, pomirenju i transformaciji sukoba, međuetničkom dijalogu i saradnji, a ono što #RCT uvek ima za cilj da uradi putem podkasta je da približite ove pozitivne i inspirativne priče ljudima.

U našoj četvrtoj epizodi podkasta za ovu godinu, bilo nam je zadovoljstvo da Lulzim Bucolli bude naš gost.

Lulzim je glumac, producent i pisac iz Prištine. Osnovne studije završio je u Prištini, Kosovo, a magistarske studije nastavio na Univerzitetu u Njujorku, Školi za kulturu, obrazovanje i ljudski razvoj. Bio je deo mnogih uspešnih projekata i radio za različite nevladine organizacije na razvoju programa za mlade, razvoju veština, veštinama obuke mladih, TOT-u, itd., na Balkanu, Zapadnoj Evropi i SAD-Havajima. Trenutno se više bavi obukom, glavni je izvršni direktor „Theta Training“-a.
Profesionalnu karijeru započeo je kao glumac, kako kaže „U početku sam želeo da budem glumac, u stvari u isto vreme sam radio kao trener. Radio sam razne obuke, u konsultacijama, saradnji i komunikaciji. Ja sam i umetnik koji podučava, što me čini pola umetnikom, a pola vaspitačem. Na neki način sam spojio obrazovanje i umetnost u jednoj oblasti, pa ako mogu ukratko da se sumiram, entuzijastičan sam i uživam u radu sa ljudima”. U nastavku razgovora rekao je da se bavi i dramskom terapijom, što mu je najdraže.

On je tako uzbuđen kada priča, o stavrima koje radi, ali isto tako, dosadi mu da radi samo jednu stvar, kako kaže: „Imam problem da imam samo jedan posao, samo jednu profesiju, dosadno je, želim da idem sa jedne strane na drugu, istražujem više i zainteresovan sam da naučim što je više moguće”.

Imajući u vidu svojih 20 godina iskustva kada smo ga pitali kako su mu bili projekti/saradnja sa multietničkim grupama, rekao „Bilo mi je jako teško, za mene je čovek čovek, zabavljam se sa njima, poštujem ih kakvi jesu. Nije me briga odakle dolaze, i ja retko postavljam ta pitanja jer mi deluje kao upad da znam odakle su i daje mi pristrasnost, možda zato što sam i ja bio pristrasan u tim aspektima. Dugo sam radio sa zajednicom Roma, Aškalija i Egipćana, kasnije i sa srpskom zajednicom u Gračanici, čak I u ovim malim gradovima koji imaju više ljudi iz različitih zajednica, i to mi je bilo veoma zanimljivo i izazovno”.

Njegova poruka za #RCT publiku bila je kako je rekao: „Oni ljudi koji će slušati ovaj podkast, ako nađete da provodite sve svoje vreme sa istim ljudima i osećate se kao da ulazite u okvire, smatrate sebe liberalnim, otvorenim, ali provodiš sve svoje vreme sa istim ljudima, izazovi sebe, idi negde gde nikada nisi bio. Na Kosovu ima mnogo sela, punih ljudi za koje ćete misliti da vam ne odgovaraju, da imate malo drugačiju kulturu, izađite u šetnju, izazovite sebe, popijte kafu u malom gradu u zajednica koja „nije vaša zajednica”. Generalno ljudi na Balkanu imaju više sličnosti nego razlika, pa samo izađite, jedite pasulj ili pitu sa ljudima koje ne poznajete, sa ljudima iz drugih zajednica, možete upoznati i ljude i prijatelje koji vam nisu bliski, ali oni su drugačiji, a vi naučite nešto novo, pa jednostavno izađite iz svoje zone komfora”.

Ovo je bila šesta epizoda snimka podkasta u okviru komponentnog dela Pripovedanja u okviru aktivnosti pomirenja i transformacije sukoba, a drugi podkasti će biti na putu sa inspirativnim i pozitivnim pričama o pomirenju i procesu izgradnje poverenja na Kosovu.

Ovaj događaj je bio deo aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, koju su sproveli Communiti Building Mitrovica i partneri iz Nove društvene inicijative i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, a podržao američki narod preko USAID-a na Kosovu.
VIDEO TRAILER:https://www.youtube.com/watch?v=jyZlJnX0av8
OBJAVA NA VEB SAJTU RCT:

Pripovedanje u formi podkasta – Trailer, Lulzim Bucolli

U našoj četvrtoj epizodi podcasta za ovu godinu, bilo nam je zadovoljstvo da ugostimo Lulzima Bucollija, glumca, producenta i pisca.
On je sa nama podelio priče iz svog dvadesetogodišnjeg iskustva, gde je kao glumac, trener i pisac, aktivno učestvovao u aktivnostima civilnog društva o saradnji i izgradnji mira na Kosovu.

Ovaj događaj je bio deo aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, koju sprovodi Community Building Mitrovica i partneri iz Nove društvene inicijative i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, a podržan od američkog naroda preko USAID-a na Kosovu.

Poziv sa Omladinski Mirovni Kamp

Da li želite da radite zajedno sa mladim ljudima iz različitih zajednica?

Da li želite da doprinesete stvaranju boljeg i bezbednijeg društva za sve?

Aktivnost za Pomirenje i Transformaciju konflikata poziva sve zainteresovane mlade iz regiona Gnjilane da se prijave za obuku u okviru omladinske Nedelje mira.

Aktivnost „Omladinski kamp mira“ pružiće priliku za 20 momaka i devojaka iz različitih zajednica iz regiona Gnjilaneda budu deo trodnevne interaktivne i kreativne obuke o tranzicionoj pravdi i pomirenju, gde će mladi imati priliku da druže i razmenjuju iskustva, znanja i delove njihove kulture.

Na kraju obuke, mladi će doći sa idejom da organizuju uličnu akciju za podizanje svesti o važnosti

zajedničkog života u bezbednom i inkluzivnom okruženju za sve.

Ova rezidencijalna aktivnost će se održati u Gnjilanu od 4. do 6. avgusta 2022. godine.

Celokupne troškove prevoza i ishrane snosi organizator.

Svi učesnici ove aktivnosti biće sertifikovani.

Možete se prijaviti popunjavanjem ovog obrasca: https://forms.gle/2Bq9jGTAZuuDJGTf9

Prijavljivanje je otvoreno do 31. jula 2022. godine.

Ovaj događaj je deo aktivnosti Pomirenja i Transformacije konflikata, koju sprovode Community Building

Mitrovica i partneri NSI i YIHR KS i podržan od strane američkog naroda putem USAID-a na Kosovu.

STORYTELLING U FORMU PODCAST-A GOST: NEVENA RADOSAVLJEVIĆ

Danas aktivizam igra glavnu ulogu u donošenju promena, i na sreću, Kosovo ima mnogo mladih, motivisanih i vrednih aktivista koji svojom posvećenošću nastavljaju da prave pozitivne promene u svojoj zajednici. #RCT nikada ne propušta priliku da ljudima približi svaku pozitivnu i inspirativnu priču.

U našoj trećoj ovogodišnjoj podkast epizodi, bilo nam je zadovoljstvo da ugostimo Nevenu Radosavljević. Nevena je trener u oblasti pomirenja, izgradnje mira i transformacije sukoba i izgradnje dijaloga. Istovremeno se bavi i akademskim istraživanjem. Završila je osnovne studije u Beogradu i nastavila master u Nemačkoj na programu za mir i bezbednost, a sada je doktorant na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu, Nemačka.

Odrasla je u Leposaviću, gde njena porodica i danas živi.

Njeno dugogodišnje iskustvo u civilnom društvu na Kosovu počinje u srednjoj školi, kroz pohađanje različitih obuka iako je, kako kaže, u to vreme bilo pasivno učešće. U poslednjih šest-sedam godina više se bavila aktivizmom i procesom izgradnje mira i pomirenja na Kosovu. Iako je u razgovorima sa nama podelila šta ju je motivisalo da bude aktivista, kako je izjavila „Ovo možda zvuči kontradiktorno, ali uvek sam verovala u moć neformalnog obrazovanja, zato sam sada trener u oblasti neformalnog obrazovanja. Ideja o neformalnom obrazovanju civilnog društva je pristupačnija i važnija, dok za starije generacije može izgledati zbunjujuće, ali nudi mnogo više alternativa i mogućnosti, za obrazovanje i upoznavanje novih ljudi”.

Kao i kada je reč o pomirenju, ona kaže da se pomirenje doživljava na različite načine, različita su iskustva generacija. Generacijama koje su stasale u bivšoj Jugoslaviji, za pomirenje na način na koji su živeli pre rata, a potom i za mlađe generacije, kako ona smatra u većini slučajeva, pomirenje znači suživot. Što se tiče njene lične perspektive pomirenja, kako ona kaže: „Lično za mene pomirenje je proces izlečenja, na ličnom nivou, nivou zajednice, nacionalnom ili globalnom, nije važno, to je proces izlečenja. Kada pričam o pomirenju uvek uzimam za primer par koji je razveden, ali pomiren, ne u smislu zajedničkog života, već u miru i jedno pored drugog. Pomirenje je dugotrajan proces, ali kako ona kaže, pomirenje je proces kroz koji moramo da prođemo, koji mora uključivati izgradnju odnosa, ili kako se to na engleskom zove „ acknowledgment of the part “, mora doneti nešto.

Podelila je sa nama svoju poruku da nastavimo da radimo u pomirenju, i kako kaže, „Mislim da je proces učenja o pomirenju, izgradnji mira i transformaciji konflikta takođe lični proces, koji pomaže životu zajednice i ljudima pojedinačno, tako da mislim da je bitno da znamo šta su ljudi u mestu u kome živimo pretrpeli ili je rat uticao na druge, na taj način možemo da živimo bolje zajedno”.

Ovo je bila peta epizoda snimka podkasta u okviru komponentnog dela Pripovedanja u okviru aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, a drugi podkasti će biti na putu sa inspirativnim i pozitivnim pričama o pomirenju i procesu izgradnje poverenja na Kosovu.

Ovaj događaj je bio deo aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, koju sprovodi Communitzy Building Mitrovica i partneri iz Nove društvene inicijative i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, a podržan od američkog naroda preko USAID Kosovo.

 

Direktorica misije USAID-a na Kosovu posetila je Community Building Mitrovica

👉CBM je imao veliko zadovoljstvo da ugosti direktoricu misije USAID-a na Kosovu gospođu Zeinah Salahi u svojim kancelarijama. Gospođa Salahi je bila zainteresovana da upozna članove Kohezionog kruga i sazna više o njihovom zajedničkom radu i inicijativama koje su proizašle iz njih u saradnji sa timom za pomirenje i transformaciju sukoba (RCT) i CBM. U 2020. godini, jednoj od najizazovnijih godina na globalnom nivou, CBM je počeo da sprovodi aktivnost pomirenja i transformacije sukoba (RCT), koju podržava američki narod preko USAID-a na Kosovu. Aktivnost je pokrenula mnoge plodonosne akcije, a jedna od njih je osnivanje neformalne grupe aktivnih pojedinaca iz regiona Mitrovice – Kohezioni krug.

👍 Pored RCT tima i predstavnika CBM-a i USAID-a, na sastanku je bilo pet članova Kohezionog Kruga iz regiona Mitrovice. Tokom njihovog razgovora,  gospođu Salahi je zanimalo zašto je korisno da članovi grupe budu deo grupe i učestvuju u zajedničkim inicijativama, i kakve promene njihove zajedničke inicijative donose građanima regiona Mitrovice? Na kraju, učesnici su razgovarali o tome kako ovaj inovativni pristup doprinosi izgradnji mira, transformaciji sukoba i pružanju katalitičkog efekta u zajednicama.

Nakon sastanka, gospođa Salahi je posetila drugu po redu pijacu mešovite robe na glavnom mostu u Mitrovici, imala priliku da vidi RCT inicijativu na delu koja je okupila ljude iz različitih zajednica koji su vodeći primeri zajednickog rada i suživota.

Naši članovi grupe pružili su odlične informacije o trenutnim izazovima sa kojima se naše zajednice suočavaju, ali što je još važnije, kako možemo da delujemo još više i da  pokušamo da pronađemo najbolje načine da se glasovi zajednica čuju na višim nivoima.

🙌 Želimo da se zahvalimo gospođi Salahi i ostalim predstavnicima USAID-a na izdvojenom vremenu za posetu Mitrovici i RCT aktivnosti u akciji. Zahvaljujemo se našim članovima na vremenu i kontinuiranoj podršci.

PRIPOVEDANJE U FORMI PODKASTA – DURATA PROKŠ

Kosovo je puno pozitivnih primera i pojedinaca čiji su naporan rad i posvećenost imperativ za ukupan prosperitet i otpornost našeg društva. #RCT kroz pripovedanje donosi pozitivne priče ljudima i našem društvu, da budu inspirisani i iskoriste katalitički efekat za promene u svom okruženju, bez obzira na bilo kakve razlike.

U našoj drugoj epizodi podcasta za ovu godinu, bilo nam je drago da gošću imamo Duratu Prokši. Durata je prevoditeljka i profesorica jezika iz Južne Mitrovice. Diplomirala je sociologiju i doktorirala. na Univerzitetu Sv Kiril i Metodij, Skoplje, Severna Makedonija. Ona radi u organizaciji civilnog društva već 16 godina, dok je poslednjih 6 godina nastavila sa svojom strašću za podučavanjem jezika, tokom kojih je davala doprinos učenju albanskog jezika u zajednicama koje govore srpski.

Ona je sa nama podelila kako vidi značaj jezika u multietničkoj zajednici i kako je on ključni element za svaku etničku grupu; obogaćuje i povezuje ljude, a u kosovskom kontekstu razbija predrasude. Kako kaže, „Kao stanovnici, građanki Mitrovice mi je omogućio lakši pristup i komunikaciju na srpskom jeziku. Od malih nogu sam počela da učim srpski…”. U razgovoru je navela i prednosti koje donosi učenje jezika jednih drugih, rekla je: „Prednost znanja srpskog jezika sam iskoristila u komunikaciji sa svojim projektnim partnerima, korisnicima projekta, i iz svega toga sam shvatila da ljudi osećaju bolje kada razgovarate sa njima na njihovom maternjem jeziku, ali u trenutku kada ne znate jezik jedni drugih, to automatski stvara jaz i teže je ostvariti bilo kakvu saradnju, bilo u oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalnih pitanja i tako dalje“.

Kada je reč o procesu pomirenja, kaže da nije bila skeptična prema pomirenju, ali je uvek postojala doza sumnje koliko realno takav proces može da se uradi i u kojoj meri se može razvijati, a te dileme su još uvek prisutne. Građani Kosova su svedoci uticaja različitih političkih događaja na zajednice i koliko brzo mogu da slome ili preokrenu sve postignute rezultate koje su obeležile uglavnom nevladine organizacije, kao što je na primer #RCT aktivnost. Ona je sa nama podelila svoje iskustvo u radu u timu sa srpskom većinom, kako kaže, „Naši odnosi su izuzetno korektni, profesionalni i to je okruženje koje vam pruža podršku”.

Njena poruka je bila da „prvo poštujemo jedni druge, a zatim da poštujemo kulturu jedni drugih i da volimo i poštujemo svakog pojedinca bez obzira na njegovu etničku pripadnost”.

Ovo je bila četvrta epizoda podkasta u okviru komponente pripovedanja u okviru aktivnosti pomirenja i transformacije sukoba, a drugi podkasti će biti na putu sa inspirativnim i pozitivnim pričama o pomirenju i procesu izgradnje poverenja na Kosovu.
Ovaj događaj je bio deo aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, koju sprovodi Community Building Mitrovica i partneri iz Nove društvene inicijative i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, a podržan od američkog naroda preko USAID Kosovo

 

Pripovedanje u formi podkasta – Durata Prokši

Aktivnost pomirenja i transformacije konflikta nastavlja sa svojim aktivnostima i doprinosom procesu pomirenja i izgradnje mira na Kosovu. Kao deo već uspostavljene Storytelling komponente od ove godine, počeli smo da snimamo podkaste sa inspirativnim i vrednim gostima, do sada smo već objavili jedan podkast sa Mevlude Skuroši, aktivistkinjom civilnog društva iz Južne Mitrovice.

Za drugi RCT podcast, imali smo zadovoljstvo da ugostimo Duratu Prokši, nastavnicu jezika i prevoditeljku u sudu u Mitrovici.

Ceo video podkasta će uskoro biti dostupan na web stranici RCT-a.

Ovaj događaj je bio deo aktivnosti pomirenja i transformacije konflikata, koju sprovodi Communiti Building Mitrovica i partneri iz Nove društvene inicijative i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, a uz podršku američkog naroda preko USAID Kosovo.

Veče pripovedanja sa Jelenom i Mihone

Jelena Đokić i Mihone Keroli Mustafa rade kao profesori na Međunarodnom poslovnom koledžu u Mitrovici (IBCM), jedinom multikulturalnom koledžu u regionu Mitrovice.
I Jelena i Mihone dele i slične lične borbe, ali i puku želju da region Mitrovice učine boljim mestom radeći zajedno na obrazovanju mladih iz svih zajednica.
Osim što zajednički podučavaju mlade ljude svih etničkih linija, i Mihone i Jelena se slažu da mlade ljude treba osnažiti da shvate važnost ostanka na Kosovu i svojim kapacitetima doprinesu prosperitetu Kosova.
Ovaj događaj je deo aktivnosti Pomirenja i transformacije konflikta, koju sprovodi Community Building Mitrovica sa partnerima Nova društvena inicijativa i Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo, uz podršku američkog naroda preko USAID-a na Kosovu.